{"id":432,"date":"2021-11-12T14:01:02","date_gmt":"2021-11-12T13:01:02","guid":{"rendered":"https:\/\/www.techne.hr\/?p=432"},"modified":"2021-11-23T07:40:29","modified_gmt":"2021-11-23T06:40:29","slug":"rebranding-grada","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.techne.hr\/?p=432","title":{"rendered":"(Re)branding Grada"},"content":{"rendered":"\n

Fokus na kulturnom identitetu, Pula – grad inovacija i poduzetni\u0161tva, Pula – studentski Grad<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Prilikom izrade Strategije razvoja urbanog podru\u010dja Pule po\u017eeljno  bi bilo opredijeliti se za strategiju linearne revitalizacije i transformacije<\/strong> svih djelatnosti, po uzoru na primjer dobre prakse: grad Gdynia u Poljskoj. Od ru\u017enog, depresivnog, dekadentnog grada sa propalim brodogradili\u0161tem i turizmom na izdisaju 90-tih godina 20.st., Gdynia se pretvorila u mjesto najboljeg \u017eivljenja u Poljskoj.<\/p>\n\n\n\n

Za\u0161to je Gdynia primjer dobre prakse za transformaciju Pule? Zato jer su Gdynia i Pula maritimni gradovi, sa usporedivim sudbinama.<\/p>\n\n\n\n

Pula je  sredinom 19 stolje\u0107a progla\u0161ena glavnom ratnom lukom habsbur\u0161ke Monarhije, a istovjetnu odluku donijela je isto sredinom 19.stolje\u0107a  Prusija, dodu\u0161e za Gdanjsku (20 km udaljen od Gdynie) .<\/p>\n\n\n\n

U Uljanik je uvedeno samoupravljanje, \u010dim je donesen zakon, 1950.godine.  Napredni  pokret Solidarnost uveden je u poljskim brodogradili\u0161tima 1980-tih godina.<\/p>\n\n\n\n

Pula se devedesetih godina 20. stolje\u0107a di\u010dila Uljanikom, Tehnomontom i Crvenom zvijezdom, a sli\u010dno je bilo i sa brodogradili\u0161tima u Gdynia-Gdansk akvatoriju koji je u 4 brodogradili\u0161ta zapo\u0161ljavao 15 tisu\u0107a ljudi. Pula  je istovremeno bila turisti\u010dko sredi\u0161te, kao i Gdynia koja usred grada i u svojem okru\u017eenju (turisti\u010dko mjesto Sopot) ima predivne pla\u017ee. <\/p>\n\n\n\n

\n
<\/div>\n<\/div>\n\n\n\n

Unato\u010d tome \u0161to je knjiga narud\u017ebi poljskih brodogradili\u0161ta bila puna koncem osamdesetih godina, poduze\u0107a se nisu sna\u0161la u razdoblju tranzicije do slobodnog tr\u017ei\u0161ta, te je Vlada  proglasila ste\u010daj.  Uzaludne su bile brojne privatne inicijative za spas brodogradili\u0161ta, Europska komisija je u studenom 2008. naredila poljskim brodogradili\u0161tima da vrate sve  dr\u017eavne subvencije \u0161to je prakti\u010dki dovelo do ste\u010daja. Tako\u0111er vjerovnici su svoja potra\u017eivanja pretvorili u vlasni\u0161tvo.<\/p>\n\n\n\n

Iako optere\u0107ena  zna\u010dajno negativnim politi\u010dkim i dru\u0161tvenim posljedicama privatizacije, poljska brodogradnja je sada u vrlo dobrom stanju. Zbog  ekonomske krize zaposlenost i proizvodnja  je naglo pala, no  vi\u0161e ne koriste dr\u017eavne potpore. Mala poduze\u0107a nastala na temeljima Gdanjskog brodogradili\u0161ta su fleksibilnija, i time otpornija na tr\u017ei\u0161ne probleme.  Tehnologije na moru postale su prilika, s klju\u010dnom ulogom potra\u017enje iz energetskog i petrokemijskog sektora. <\/p>\n\n\n\n

\u0160to se Pulskog slu\u010daja ti\u010de, za Uljanik su odra\u0111ene brojne analize, postavljene dijagnoze i iznesene kontroverzne prognoze. A Pula je disala Uljanik, i multiplikativno brojne vezuju\u0107e djelatnosti rasle su i propadale zajedno s Uljanikom.<\/p>\n\n\n\n

Ali neoliberalna tr\u017ei\u0161na ekonomija preferira fleksibilnije kompanije, oslobo\u0111ene sentimentalnih osje\u0107aja, kakvih smo imali za Uljanik, Arenu trikota\u017eu, Siporex, Istru, Puljanku… Toga su se Poljaci oslobodili, dozvolili su privatizaciju i vratili pune kapacitete, \u0161to u brodogradnji i popravku brodova, \u0161to u komplementarnim djelatnostima, a inozemni kapital iskazuje ozbiljne interese. Luka Gdynia je do 2. svjetskog rata bila najve\u0107a poljska luka, a danas je pomo\u0107na luka obli\u017enjem Gdanjsku. Zna\u010dajno je brodogradili\u0161te Stocznia Gdynia koje je 1998. kupilo poznato brodogradili\u0161te u Gdanjsku i postalo najve\u0107e poljsko brodogradili\u0161te. PROKOM SA je najve\u0107e poljsko IT poduze\u0107e.<\/p>\n\n\n\n

Poljske institucije su se 2015. godine opredijelile za promicanje i poticanje  pametne specijalizacije za biv\u0161e Gdynsko brodogradili\u0161te: off-shore, lu\u010dke i logisti\u010dke tehnologije. To zna\u010di da institucije i dalje smatraju da je pomorska industrija va\u017eni \u010dimbenik razvoja. Linearnom transformacijom uvjeta \u017eivljenja Gdynia je osvojila, Odlukom Europske komisije, tre\u0107e mjesto u natjecanju za Nagradu za pristupa\u010dnost grada za 2019. godinu, osobito radi njezina uklju\u010divanja osoba s intelektualnim te\u0161ko\u0107ama. Tako\u0111er Gdynia je prema ocjeni UNESCO najbolji poljski grad u GNLC  (globalna mre\u017ea u\u010de\u0107ih gradova).<\/p>\n\n\n\n

Prilikom izrade Strategije razvoja urbanog podru\u010dja Pule, sukladno Smjernicama za uspostavu urbanih podru\u010dja i izradu strategija razvoja urbanih podru\u010dja za financijsko razdoblje 2021. do 2027.  potrebno je prou\u010diti primjere najbolje prakse u o\u017eivljavanja gospodarstva, obrazovanja te kulturne i demografske revitalizacije u maritimnim gradovima: uz Gdyniu dobar je primjer Hamburg i Malm\u0151.  U razmatranju strategije dobro je razmotriti opre\u010dne stavove i dijalekti\u010dki, dakle postavljanjem teze, antiteze i sinteze me\u0111u sudionicima izrade strategije, do\u0107i  do konsolidiranih rezultata.<\/p>\n\n\n\n

Osobito je zna\u010dajno, \u0161to se Pule ti\u010de,  da se kod strate\u0161kih smjernica i dalje o\u010dekuju sredstva iz ITU mehanizma koji je jedan od potencijalnih izvora financiranja projekata. <\/p>\n\n\n\n

\"\"
Dr.sc. Alida Perkov, certificirana savjetnica za gospodarstvo<\/figcaption><\/figure><\/div>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Fokus na kulturnom identitetu, Pula – grad inovacija i poduzetni\u0161tva, Pula – studentski Grad Prilikom izrade Strategije razvoja urbanog podru\u010dja Pule po\u017eeljno  bi bilo opredijeliti se za strategiju linearne revitalizacije i transformacije svih djelatnosti, po uzoru na primjer dobre prakse: grad Gdynia u Poljskoj. Od ru\u017enog, depresivnog, dekadentnog grada sa<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":438,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":[],"categories":[3,4],"tags":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.techne.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/432"}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.techne.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.techne.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.techne.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.techne.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=432"}],"version-history":[{"count":4,"href":"https:\/\/www.techne.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/432\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":440,"href":"https:\/\/www.techne.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/432\/revisions\/440"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.techne.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/438"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.techne.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=432"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.techne.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=432"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.techne.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=432"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}