Fokus na kulturnom identitetu, Pula – grad inovacija i poduzetništva, Pula – studentski Grad
Prilikom izrade Strategije razvoja urbanog područja Pule poželjno bi bilo opredijeliti se za strategiju linearne revitalizacije i transformacije svih djelatnosti, po uzoru na primjer dobre prakse: grad Gdynia u Poljskoj. Od ružnog, depresivnog, dekadentnog grada sa propalim brodogradilištem i turizmom na izdisaju 90-tih godina 20.st., Gdynia se pretvorila u mjesto najboljeg življenja u Poljskoj.
Zašto je Gdynia primjer dobre prakse za transformaciju Pule? Zato jer su Gdynia i Pula maritimni gradovi, sa usporedivim sudbinama.
Pula je sredinom 19 stoljeća proglašena glavnom ratnom lukom habsburške Monarhije, a istovjetnu odluku donijela je isto sredinom 19.stoljeća Prusija, doduše za Gdanjsku (20 km udaljen od Gdynie) .
U Uljanik je uvedeno samoupravljanje, čim je donesen zakon, 1950.godine. Napredni pokret Solidarnost uveden je u poljskim brodogradilištima 1980-tih godina.
Pula se devedesetih godina 20. stoljeća dičila Uljanikom, Tehnomontom i Crvenom zvijezdom, a slično je bilo i sa brodogradilištima u Gdynia-Gdansk akvatoriju koji je u 4 brodogradilišta zapošljavao 15 tisuća ljudi. Pula je istovremeno bila turističko središte, kao i Gdynia koja usred grada i u svojem okruženju (turističko mjesto Sopot) ima predivne plaže.
Unatoč tome što je knjiga narudžbi poljskih brodogradilišta bila puna koncem osamdesetih godina, poduzeća se nisu snašla u razdoblju tranzicije do slobodnog tržišta, te je Vlada proglasila stečaj. Uzaludne su bile brojne privatne inicijative za spas brodogradilišta, Europska komisija je u studenom 2008. naredila poljskim brodogradilištima da vrate sve državne subvencije što je praktički dovelo do stečaja. Također vjerovnici su svoja potraživanja pretvorili u vlasništvo.
Iako opterećena značajno negativnim političkim i društvenim posljedicama privatizacije, poljska brodogradnja je sada u vrlo dobrom stanju. Zbog ekonomske krize zaposlenost i proizvodnja je naglo pala, no više ne koriste državne potpore. Mala poduzeća nastala na temeljima Gdanjskog brodogradilišta su fleksibilnija, i time otpornija na tržišne probleme. Tehnologije na moru postale su prilika, s ključnom ulogom potražnje iz energetskog i petrokemijskog sektora.
Što se Pulskog slučaja tiče, za Uljanik su odrađene brojne analize, postavljene dijagnoze i iznesene kontroverzne prognoze. A Pula je disala Uljanik, i multiplikativno brojne vezujuće djelatnosti rasle su i propadale zajedno s Uljanikom.
Ali neoliberalna tržišna ekonomija preferira fleksibilnije kompanije, oslobođene sentimentalnih osjećaja, kakvih smo imali za Uljanik, Arenu trikotažu, Siporex, Istru, Puljanku… Toga su se Poljaci oslobodili, dozvolili su privatizaciju i vratili pune kapacitete, što u brodogradnji i popravku brodova, što u komplementarnim djelatnostima, a inozemni kapital iskazuje ozbiljne interese. Luka Gdynia je do 2. svjetskog rata bila najveća poljska luka, a danas je pomoćna luka obližnjem Gdanjsku. Značajno je brodogradilište Stocznia Gdynia koje je 1998. kupilo poznato brodogradilište u Gdanjsku i postalo najveće poljsko brodogradilište. PROKOM SA je najveće poljsko IT poduzeće.
Poljske institucije su se 2015. godine opredijelile za promicanje i poticanje pametne specijalizacije za bivše Gdynsko brodogradilište: off-shore, lučke i logističke tehnologije. To znači da institucije i dalje smatraju da je pomorska industrija važni čimbenik razvoja. Linearnom transformacijom uvjeta življenja Gdynia je osvojila, Odlukom Europske komisije, treće mjesto u natjecanju za Nagradu za pristupačnost grada za 2019. godinu, osobito radi njezina uključivanja osoba s intelektualnim teškoćama. Također Gdynia je prema ocjeni UNESCO najbolji poljski grad u GNLC (globalna mreža učećih gradova).
Prilikom izrade Strategije razvoja urbanog područja Pule, sukladno Smjernicama za uspostavu urbanih područja i izradu strategija razvoja urbanih područja za financijsko razdoblje 2021. do 2027. potrebno je proučiti primjere najbolje prakse u oživljavanja gospodarstva, obrazovanja te kulturne i demografske revitalizacije u maritimnim gradovima: uz Gdyniu dobar je primjer Hamburg i Malmő. U razmatranju strategije dobro je razmotriti oprečne stavove i dijalektički, dakle postavljanjem teze, antiteze i sinteze među sudionicima izrade strategije, doći do konsolidiranih rezultata.
Osobito je značajno, što se Pule tiče, da se kod strateških smjernica i dalje očekuju sredstva iz ITU mehanizma koji je jedan od potencijalnih izvora financiranja projekata.
